Sv. Ilija(773m) je uz vrhove Debela glava(620m) koja je okrenuta Baćini i Grabovica(747) čije se litice monumentalno uzdižu iznad Gradca središnji i ujedno najviši vrh grebena Grabovice i najjužniji visoki vrh Biokova. Na vrhu se raspoznaju temelji crkvice Sv. Ilije po kojoj je i sam vrh dobio ime. U Drugom svjetskom ratu na vrhu su bili položaji talijanske i njemačke protuzračne obrane a utvrđenja i temelji žičare koja je služila za opskrbu tih položaja još su očuvani. Vrh je obilježen natpisom Sv. Ilija i nadmorskom visinom. Sv. Ilija je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice, buduće planinarske obilaznice Vrhovi Adriona i neaktivne planinarske obilaznice Biokovska planinarska staza, a metalni žig je ugrađen u stijenu na vrhu.
Zahvaljujući svom istaknutom položaju s njega se pruža prekrasan pogled na Dolinu i Ušće Neretve, Grad i luku Ploče, Striževo sa vrhovima i bunkerima Bukočica, Velika i Mala Gradina, Krstina, Rača i Višnjica, Baćinska jezera, Neretvanski kanal, poluotok Pelješac s istaknutim vrhovima Rota(712m) i Sv. Ilija(961m), otoke Korčulu, Šćedro, Hvar i Brač, Makarsko primorje, Biokovo s vrhovima Plana (Paškal), Skok, Kaba, Crvene stine, Viter, Šapašnik, Sutvid(Veliku kapelu), Sv. Jure, Vrgorsko gorje s vrhovima Matokita, Velikog i Malog Šibenika, polje Jezero, cijeli greben Rujnice s vrhovima Ilica, Ježevac, Babina gomila, Velika i mala Rujnica i Kablina, te planinu Žabu s vrhovima Marin vijenac i Crkvina.
Via Adriatica je prva hrvatska dugometražna planinarska staza, koja povezuje istarski rt Kamenjak i najjužniju kopnenu točku Hrvatske – rt Oštra, na poluotoku Prevlaka. Staza duga 1100 kilometara prolazi kroz nacionalne parkove, strogi rezervat prirode, značajne krajobraze i cijeli niz drugih zaštićenih područja i kulturnih dobara. Dotiče riječne tokove te sve priobalne planine i planinske masive. Podijeljena je na 13 dionica od koje se svaka natječe u spektakularnosti, pa tako osim hikinga po planinama, stazom se prelazi preko dvanaest rijeka te dva jezera. https://viaadriatica.org/
Špilja Ričevica znana i kao Velika pećina, speleološki je objekt na Biokovu na visini od 525m. Druga je točka Biokovske planinarske staze. Za vrijeme Drugog svjetskog rata služila je partizanima kao skladište hrane i ostale opreme.
Početak planinarskog puta preko Baćinskih jezera prema špilji Ričevici(3h) i vrhu Sv. Ilija(4:30h) je u baćinskom naselju Portina, pored nekadašnjeg zadružnog doma, Trg Ploča 2, Ploče. U domu su trgovina i Caffe bar Dupin. Planinari koji dolaze osobnim automobilom mogu parkirati pored doma ili na plaži Tehnička radiona. Ova planinarska staza u cijelosti je dionica long-distance planinarske staze Via Adriatica.
Od zadružnog doma planinarska staza ide ulicom Put Baćine u smjeru sjevera 600m do Jadranske magistrale, zatim nogostupom pored autobusnog stajališta i spomenika NOB-u prelazi magistralu preko zebre i uskoro skreće kratko desno pa lijevo prema zapadu asfaltnim putom uz Baćinska jezera prolazi pored nekoliko kafića, beach barova i kampova. Izlaskom iz sela kraj je asfaltne ceste i početak makadamskog puta gdje se na nekoliko manjih proširenja može parkirati automobil. Planinarski put slijedi makadam koji prelazi preko mosta iznad kanala koji na spaja jezera Crniševo i Oćušu te skreće lijevo prema zapadu uz obalu da bi nakon 700m skrenuo desno prema sjeveru na poljski put. Nakon 200m planinarska staza napušta poljski put lijevo građenom stazom uz suhozide blago se uspinjući 30min do Donjih Giljevića gdje se spaja sa planinarskom stazom iz Rudina (BPS).
Planinarska staza slijedi građenu stazu kroz napušteni zaselak Gornji Giljevići (Kolivrat) kojom se nakon pola sata stiže u Dobri dolac (360m). Tu se napušta građeni put i staza se pored grobova dvojici partizana stradalih u Drugom svjetskom ratu strmo penje markiranim bespućem do špilje Ričevice(525m), druge kontrolne točke BPS-a. Od Dobrog dolca sve do vrha Sv. Ilija BPS prolazi teškim terenom i markiranim bespućem i nužna je povremena uporaba ruku!
50m prije Ričevice raskrižje je planinarskih putova obilježeno putokazom. S ovog mjesta pruža se lijep pogled na Baćinska jezera, Ploče i dolinu Neretve. Planinarska staza nastavlja markiranim bespućem preko sedla između vrhova Debele glave, po izohipsi obilazi dolac i uskoro prelazi preko građenog puta koji se spušta do zaselka Poca i Jadranske magistrale. Slijedi strmi uspon serpentinama po grebenu i teškom terenu do kote 707 i nastavno grebenom do vrha Sv. Ilija (BPS-KT3).
Via Adriatica se od Sv. Ilije spušta građenom stazom u dolac, obilazi vrh Zminjac (667m) te se spaja sa dobro građenim širokim putom kojim se u smjeru zapada uskoro stiže do raskrižja planinarskih putova. Tu planinari imaju mogućnost spustiti se u Gradac za jedan sat preko prijevoja Nove stine lijepom građenom stazom prateći trasu Via Adriatice ili nastaviti BPS-om preko vrha Plana s crkvicom Sv. Paškal (715m), prijevoja Gračke stine (555m) i planinarske kuće Adrion prema Grnčaniku (BPS-KT4).
Prije odlaska na planinarenje, važno je informirati se o stazi iz različitih izvora kao što su internet, knjige o planinarenju i savjeti lokalnih planinara. Kroz istraživanje se mogu dobiti vrijedne informacije o težini staze, vremenskim uvjetima i opasnostima koje treba imati na umu.
Na planinarenje je važno ponijeti dovoljno vode, jer tijelo gubi tekućinu, posebno na dužim stazama. Dehidracija može izazvati umor i vrtoglavicu, što otežava hodanje. Bolje je ponijeti više nego premalo, jer nikad ne znaš koliko ćeš zapravo trebati.
Mobitel mora biti potpuno napunjen prije polaska, jer ti može zatrebati za navigaciju ili hitne pozive. Na planini često nema signala, ali važno je imati bateriju ako zatreba. Pun mobitel pruža dodatnu sigurnost u nepredviđenim situacijama.
Provjera vremenske prognoze prije odlaska u planine ključna je za sigurnost. Loši vremenski uvjeti mogu značajno otežati hodanje ili čak postati opasni. Pravilno planiranje prema prognozi pomoći će ti da izbjegneš nevrijeme i opasnosti na stazi.
Poznavanje prve pomoći važno je jer se nezgode mogu dogoditi bilo kada u prirodi. Nošenje seta prve pomoći osigurava da si spreman za manje ozljede, poput ogrebotina ili žuljeva. U hitnim situacijama, osnovno znanje prve pomoći može spasiti živote dok ne stigne stručna pomoć.
