Planinarsko-tematska staza Tragom bunkera nalazi se na brdu Striževu, krajnjem južnom ogranku Biokova između Baćinskih jezera, Neretvanskog kanala i Jadranske magistrale. To je područje zanimljive povijesti, raznolikog terena, lijepe prirode, bogatog biljnog i životinjskog svijeta a prije svega fantastičnih pogleda na Baćinska jezera, grad i luku Ploče, Ušće Neretve, Pelješac, Korčulu, Šćedro, Hvar, Neretvanski kanal, Biokovo i Rujnicu. Staza povezuje osam bunkera, dva napuštena sela i ilirske gomile u nezaboravno planinarsko iskustvo dostupno planinarima i izletnicima svih uzrasta i tjelesne spreme jer na stazi nema nema opasnih mjesta ni strmijih uspona a može se laganim tempom uz pauze obići za 4 do 5 sati. Posebne zanimljivosti su ostaci topa na Velikoj gradini, tijesak za masline u Striževu, Franića pećina i plokarsko igralište u Bristovoj doci.
Striževo je naseljeno od ilirskih vremena o čemu svjedoče brojne gomile, gradine, suhozidi i pastirske staze. Po naređenju makarskog providura Benedikta Antuna Balbija 1774. godine pastirske staze su uređene, podzidane, dograđene i tako dobile današnji oblik. Prilikom katastarske izmjere na području Baćine, gdje spada i Striževo, zabilježena su čak 62 kilometra uređenih staza. Mnoge od tih staza i danas koriste planinari, izletnici i lokalno stanovništvo. Za vrijeme Drugog svjetskog rata, 1942. i 1943., u svrhu utvrđivanja luke talijani su oko Ploča sagradili prsten bunkera povezanih stazama. Grade se staze do dominantnih vrhova s kojih je neometan pogled na sve strane, na njima uništavaju stare ilirske gomile, od njihova kamena zidaju bunkeri, grudobrani i utvrđenja, a zaseoci Striževo i Bristova doca (Franići) su napušteni. Prva planinarska staza na Striževu markirana je 1979. godine prilikom uspostave “Biokovskog partizanskog puta“ (danas “Biokovska planinarska staza“ – BPS) i povezala je Zadružni dom u baćinskom naselju Portina (BPS KT-1) sa Striževom, Bristovom Docom (Franićima), Rudinama i špiljom Ričevicom (BPS KT-2).
2020. članovi HPD Grabovica su prepoznali potencijal Striževa i kroz brojne radne akcije očistili vegetaciju, markirali staze i postavili planinarske putokaze i info ploče sa zanimljivostima iz povijesti i biljnog i životinjskog svijeta. Planinarsko tematska staza Tragom bunkera otvorena je planinarskim izletom 31.1.2021. na kojem je sudjelovalo 85 planinara iz Dalmacije i Hercegovine. Projekt je realiziran uz pomoć TZ Ploče, Grada Ploča i Dubrovačko-neretvanske županije. Od otvorenja staza je dobro prihvaćena i često posjećena kako od lokalnih tako i od planinara i izletnika iz Dalmacije i Hercegovine. Zbog građenih, održavanih i markiranih staza, blagih uspona, raznolikog terena, lijepih vidika i prekrasne prirode te brojnih zanimljivost posebno je često odredište izleta dječjih i općih planinarskih škola.
Od 2022. godine druge subote u studenom HPD Grabovica organizira Ploče trail, utrku brdskog trčanja, koja se dobrim dijelom trči po stazi Tragom bunkera a kontrolne utrke su bunkeri. Natjecatelji mogu nastupiti u dvije discipline, ovisno o tjelesnoj spremi i afinitetima. Prijave su moguće preko platforme Stotinka.hr gdje natjecatelji mogu pronaći sve potrebne informacije o utrci.
Početak planinarsko tematske staze Tragom bunkera je u baćinskom naselju Portina, pored nekadašnjeg zadružnog doma, Trg Ploča 2, Ploče. U domu su trgovina i Caffe bar Dupin. Planinari koji dolaze osobnim automobilom mogu parkirati pored doma ili na plaži Tehnička radiona.
Od doma planinarska staza preko mosta (putokaz) slijedi trasu BPS-a (u registru HPS-a pl.put 59) asfaltnim putom ulicom Put Portine te nakon 380m skreće na makadamski put desno kroz usjek blago se uspinjući 270m do raskrižja na kojem se treba držati lijeve strane. Nakon 150m na serpentini markirana staza napušta široki makadam i nastavlja ravno pored prve info ploče s ucrtanom kartom staze blago se uspinjući užim i lošijim makadamom. Proširenje je pogodno za parkiranje pa planinari koji žele skratiti put do ove točke mogu doći osobnim automobilom.
Na trećoj serpentini staza prema vrhu Višnjica skreće lijevo (putokaz), a planinarska staza Tragom bunkera nastavlja ravno užim građenim putom. S desne se strane otvara pogled prema Baćinskim jezerima i završetku Biokova iza njih. Nakon pola sata staza serpentinama prelazi preko 219m visokog prijevoja, te se serpentinama spušta do skretanja za Bukočicu do koje je 10min uspona. Bukočica je vrh ispod kojeg je na istaknutom grebenu (225m) izgrađen bunker s kojeg se pruža pogled na Baćinska jezera, Biokovo s vrhovima Debela glava, Sv. Ilija i Grabovica te vršni dio Rujnice s najvišim vrhom Babina gomila (735m). Povratak na glavnu stazu (BPS) istim putom.
Odmah po povratku do glavne staze je druga info ploča, a pl. staza skreće desno prema napuštenom selu Striževo (210m) do kojeg se stiže za 5 minuta. Striževo je napušteno selo sa zidinama nekoliko kuća od kojih jedna još povremeno koristi i ima krov. U središtu sela je tijesak za masline pored kojeg se odvaja građena staza za Veliku gradinu (241m) do koje se strmom građenom stazom dolazi za nekoliko minuta. Na vrhu se nekad nalazila ilirska gomila koja je u Drugom svjetskom ratu uništena da bi se na njenom mjestu napravio topnički položaj. Na vrhu je uništeni top i ostaci spremišta za municiju te info ploča. S vrha je lijep pogled na Baćinska jezera i Biokovo. Povratak u Striževo istim putom.
Samo 100m od Striževa dolazi se do odvojka građene staze za Malu Gradinu (214m) do koje se stiže za pet minuta. Uz stazu su ostaci vojničkih baraka, a na vrhu info ploča i dva bunkera s kojih se pruža lijep pogled na Baćinska jezera, Biokovo, dolac Vitrenicu i napušteno selo Bristova doca (Franići) pored kojeg se vide četiri ilirske gomile. Povratak na glavnu stazu (BPS) istim putom.
Samo minutu dalje od skretanja za Malu gradinu novo je križanje planinarskih putova. BPS nastavlja ravno a staza Tragom bunkera uspinje lijevo prema bunkerima Krstina (u registru HPS-a pl. put 62). Nakon 10 minuta na raskrižju planinarskih putova desni odvojak vodi prema bunkerima Krstina. Staza se uskoro račva prema Maloj (247m) i Velikoj Krstini(276m). Na oba vrha su ostaci temelja vojničkih baraka, info ploče i bunkeri s kojih se pruža pogled prema Biokovu, Bristovoj doci i Jadranskom moru. Nakon obilaska oba bunkera povratak na glavnu stazu istim putom.
Staza uskoro prelazi preko prijevoja (234m) na primorsku stranu pa se otvara pogled na Neretvanski kanal i poluotok Pelješac s istaknutim vrhovima Rota(712m) i Sv. Ilija(961m), a silaskom na bolji građeni put vodi prema zapadu, te se uskoro stiže do još jednog raskrižja. Na raskrižju planinarskih putova postavljena je info ploča u čijoj se neposrednoj blizini nalazi Franića pećina, manji speleološki objekt u koji se može ući bez tehničke opreme. Na raskrižju odvojak planinarske staze vodi lijevo blago se uspinjući prema vrhu Rača na koji se stiže nakom pet minuta. Na vrhu su temelji dvije barake i ostaci ilirske gomile te dva bunkera s kojih se pruža prekrasan pogled na Neretvanski kanal, Biokovo s vrhovima Debela glava, Sv. Ilija, Grabovica, Viter i Sutvid (Velika kapela), obalu, Hvar, Šćedro, Korčulu, Pelješac s vrhovima Rota(712m) i Sv. Ilija(961m). Povratak na glavnu stazu istim putom.
Staza se slijedeći suhozide blago spušta prema napuštenom selu Bristova doca (Franići) do kojeg se stiže za 20 minuta gdje se ponovo spaja s BPS-om kojim se može vratiti natrag u Striževo i Portinu ili nastaviti dalje prema Rudinama, Ričevici i Sv. Iliji na Biokovu. U selu je nekoliko obnovljenih kuća u kojima se povremeno boravi, lovačka kuća i plokarsko igralište. U središtu sela je info ploča i planinarski putokaz te veći ravan prostor pa planinari koji žele s ove strane krenuti u obilazak staze Tragom bunkera do sela mogu doći dobrim makadamskim putom s Jadranske magistrale. Za povratak planinarska staza vodi u smijeru istoka prema plokarskom igralištu i nastavno dalje BPS-om natrag prema Striževu i dalje prema početku staze u Portini.
Prije odlaska na planinarenje, važno je informirati se o stazi iz različitih izvora kao što su internet, knjige o planinarenju i savjeti lokalnih planinara. Kroz istraživanje se mogu dobiti vrijedne informacije o težini staze, vremenskim uvjetima i opasnostima koje treba imati na umu.
Na planinarenje je važno ponijeti dovoljno vode, jer tijelo gubi tekućinu, posebno na dužim stazama. Dehidracija može izazvati umor i vrtoglavicu, što otežava hodanje. Bolje je ponijeti više nego premalo, jer nikad ne znaš koliko ćeš zapravo trebati.
Mobitel mora biti potpuno napunjen prije polaska, jer ti može zatrebati za navigaciju ili hitne pozive. Na planini često nema signala, ali važno je imati bateriju ako zatreba. Pun mobitel pruža dodatnu sigurnost u nepredviđenim situacijama.
Provjera vremenske prognoze prije odlaska u planine ključna je za sigurnost. Loši vremenski uvjeti mogu značajno otežati hodanje ili čak postati opasni. Pravilno planiranje prema prognozi pomoći će ti da izbjegneš nevrijeme i opasnosti na stazi.
Poznavanje prve pomoći važno je jer se nezgode mogu dogoditi bilo kada u prirodi. Nošenje seta prve pomoći osigurava da si spreman za manje ozljede, poput ogrebotina ili žuljeva. U hitnim situacijama, osnovno znanje prve pomoći može spasiti živote dok ne stigne stručna pomoć.
