Sv. Ilija(773m) je uz vrhove Debela glava(620m) koja je okrenuta Baćini i Grabovica(747) čije se litice monumentalno uzdižu iznad Gradca središnji i ujedno najviši vrh grebena Grabovice i najjužniji visoki vrh Biokova. Na vrhu se raspoznaju temelji crkvice Sv. Ilije po kojoj je i sam vrh dobio ime. U Drugom svjetskom ratu na vrhu su bili položaji talijanske i njemačke protuzračne obrane a utvrđenja i temelji žičare koja je služila za opskrbu tih položaja još su očuvani. Vrh je obilježen natpisom Sv. Ilija i nadmorskom visinom. Sv. Ilija je kontrolna točka Hrvatske planinarske obilaznice, buduće planinarske obilaznice Vrhovi Adriona i neaktivne planinarske obilaznice Biokovska planinarska staza, a metalni žig je ugrađen u stijenu na vrhu.
Zahvaljujući svom istaknutom položaju s njega se pruža prekrasan pogled na Dolinu i Ušće Neretve, Grad i luku Ploče, Striževo sa vrhovima i bunkerima Bukočica, Velika i Mala Gradina, Krstina, Rača i Višnjica, Baćinska jezera, Neretvanski kanal, poluotok Pelješac s istaknutim vrhovima Rota(712m) i Sv. Ilija(961m), otoke Korčulu, Šćedro, Hvar i Brač, Makarsko primorje, Biokovo s vrhovima Plana (Paškal), Skok, Kaba, Crvene stine, Viter, Šapašnik, Sutvid(Veliku kapelu), Sv. Jure, Vrgorsko gorje s vrhovima Matokita, Velikog i Malog Šibenika, polje Jezero, cijeli greben Rujnice s vrhovima Ilica, Ježevac, Babina gomila, Velika i mala Rujnica i Kablina, te planinu Žabu s vrhovima Marin vijenac i Crkvina.
Početak planinarskog puta prema špilji Ričevici(1:30h) i vrhu Sv. Ilija(3h) je na odvojku makadamske ceste s Jadranske magistrale u Baćinskom zaselku Rudine 150m istočno od obnovljene zgrade nekadašnje škole. Početak planinarskog puta obilježen je planinarskim putokazom, a početak makadama pogodno je mjesto za parkiranje automobila.
Iz Rudina planinarski put do Ričevice i Sv. Ilije u potpunosti slijedi trasu Biokovske planinarske staze (BPS). Planinarska staza slijedi makadamski put uz napušteni kamenolom, prolazi kroz zaseok Podmeđine te se blago uspinjući lijepo građenom stazom nakon pola sata stiže na raskrižje na kojem se BPS spaja sa planinarskom stazom koja vodi do Ričevice i Sv. Ilije preko Baćinskih jezera (trasa Via Adriatice, u registru HPS-a pl.put 60).
Planinarska staza slijedi građenu stazu kroz napušteni zaselak Gornji Giljevići (Kolivrat) kojom se nakon pola sata stiže u Dobri dolac (360m). Tu se napušta građeni put i staza se pored grobova dvojici partizana stradalih u Drugom svjetskom ratu strmo penje markiranim bespućem do špilje Ričevice(525m), druge kontrolne točke BPS-a. Od Dobrog dolca sve do vrha Sv. Ilija BPS prolazi teškim terenom i markiranim bespućem i nužna je povremena uporaba ruku!
50m prije Ričevice raskrižje je planinarskih putova obilježeno putokazom. S ovog mjesta pruža se lijep pogled na Baćinska jezera, Ploče i dolinu Neretve. Planinarska staza nastavlja markiranim bespućem preko sedla između vrhova Debele glave, po izohipsi obilazi dolac i uskoro prelazi preko građenog puta koji se spušta do zaselka Poca i Jadranske magistrale. Slijedi strmi uspon serpentinama po grebenu i teškom terenu do kote 707 i nastavno grebenom do vrha Sv. Ilija (BPS-KT3).
Planinarski put se sa Sv. Ilije spušta građenom stazom u dolac, obilazi vrh Zminjac (667m) te se spaja sa dobro građenim širokim putom kojim se u smjeru zapada uskoro stiže do raskrižja planinarskih putova. Tu planinari imaju mogućnost spusta u Gradac za jedan sat preko prijevoja Nove stine lijepom građenom stazom ili nastavka BPS-om preko vrha Plana s crkvicom Sv. Paškal (715m), prijevoja Gračke stine (555m) i planinarske kuće Adrion prema Grnčaniku (BPS-KT4).
Staza je redovito održavana, a markacije su obnovljene 2023. godine.
Prije odlaska na planinarenje, važno je informirati se o stazi iz različitih izvora kao što su internet, knjige o planinarenju i savjeti lokalnih planinara. Kroz istraživanje se mogu dobiti vrijedne informacije o težini staze, vremenskim uvjetima i opasnostima koje treba imati na umu.
Na planinarenje je važno ponijeti dovoljno vode, jer tijelo gubi tekućinu, posebno na dužim stazama. Dehidracija može izazvati umor i vrtoglavicu, što otežava hodanje. Bolje je ponijeti više nego premalo, jer nikad ne znaš koliko ćeš zapravo trebati.
Mobitel mora biti potpuno napunjen prije polaska, jer ti može zatrebati za navigaciju ili hitne pozive. Na planini često nema signala, ali važno je imati bateriju ako zatreba. Pun mobitel pruža dodatnu sigurnost u nepredviđenim situacijama.
Provjera vremenske prognoze prije odlaska u planine ključna je za sigurnost. Loši vremenski uvjeti mogu značajno otežati hodanje ili čak postati opasni. Pravilno planiranje prema prognozi pomoći će ti da izbjegneš nevrijeme i opasnosti na stazi.
Poznavanje prve pomoći važno je jer se nezgode mogu dogoditi bilo kada u prirodi. Nošenje seta prve pomoći osigurava da si spreman za manje ozljede, poput ogrebotina ili žuljeva. U hitnim situacijama, osnovno znanje prve pomoći može spasiti živote dok ne stigne stručna pomoć.
