Biokovska planinarska staza je planinarska obilaznica veznog (linijskog) tipa otvorena na inicijativu PD Biokovo iz Makarske 9.9.1979. pod nazivom Biokovski partizanski put s ciljem upoznavanja planinara s ljepotama Biokova i lokacijama od značaja za NOB. BPS je uzdužni planinarski put koji povezuje dvadeset kontrolnih točaka od Baćine do Gornjih Brela u dužini od oko 100km pri čemu je zadružni dom u Baćini (KT-1) skoro na morskoj razini, a KT-13 vrh Sv. Jure na 1762m. Za obilazak svih kontrolnih točaka planinarima su većinom potrebna četiri dana.
Markacistička sekcija HPD Grabovica je u više radnih akcija od 2022. do 2024. očistila od vegetacije, obnovila markacije i postavila putokaze na dijelu BPS-a u nadležnosti našeg društva (u registru HPS-a pl.put 59) od KT-1 Zadružni dom u Baćini preko KT-2 Ričevica do KT-3 Sv. Ilija, a kroz projekt ”Sigurna i održiva planinarska infrastruktura” nabavljen je alat i materijal te postavljeni putokazi.
Iako prolazi atraktivniim terenom s kojeg se pružaju prekrasni vidici, povezuje interesantne lokacije i najviše vrhove planine koja ima gotovo mitski status Biokovska planinarska staza je već dugi niz godina u neaktivnom statusu stoga se savjetuje planinarima koji nastavljaju obilazak BPS-a od Grnčanika(BPS KT-4) dalje prema Briškim stinama, Podačkom polju (BPS KT-5) i dalje do Parka prirode Biokovo da se prije kretanja na turu raspitaju o stanju markacija i prohodnosti planinarskih putova jer neke dionice nisu održavane ni markacije obnavljane dugi niz godina pa je orijentacija i prohodnost otežana.
Početak Biokovske planinarske staze (BPS) je u baćinskom naselju Portina, pored nekadašnjeg zadružnog doma, Trg Ploča 2, Ploče, koji je ujedno i prva kontrolna točka. U domu su trgovina i Caffe bar Dupin. Planinari koji dolaze osobnim automobilom mogu parkirati pored doma ili na plaži Tehnička radiona.
Od doma planinarska staza (u registru HPS-a pl.put 59) prelazi preko mosta (putokaz) i nastavlja asfaltnim putom ulicom Put Portine te nakon 380m skreće na makadamski put desno kroz usjek blago se uspinjući 270m do raskrižja na kojem se treba držati lijeve strane. Nakon 150m na serpentini markirana staza napušta široki makadam i nastavlja ravno pored prve info ploče s ucrtanom kartom staze ”Tragom bunkera” blago se uspinjući užim i lošijim makadamom. Proširenje je pogodno za parkiranje pa planinari koji žele skratiti put do ove točke mogu doći osobnim automobilom. Na trećoj serpentini staza prema vrhu Višnjica skreće lijevo (putokaz), a BPS nastavlja ravno užim građenim putom. S desne se strane otvara pogled prema Baćinskim jezerima i završetku Biokova iza njih. Nakon pola sata staza serpentinama prelazi preko 219m visokog prijevoja, te se serpentinama spušta, slijedi raskrižje s odvojkom za Bukočicu, te Striževo.
Striževo je napušteno selo sa zidinama nekoliko kuća od kojih se jedna još povremeno koristi i ima krov. U središtu sela je tijesak za masline pored kojeg se odvaja građena staza za Veliku gradinu (241m). BPS nastavlja ravno te nakon samo 100m dolazi se do odvojka građene staze prvo za Malu Gradinu (214m) i odmah nakon toga prema bunkerima Krstina (u registru HPS-a pl. put 62). BPS nastavlja nizbrdo prema napuštenom selu Bristova doca (Franići).
U selu je nekoliko obnovljenih kuća u kojima se povremeno boravi, lovačka kuća i plokarsko igralište. U središtu sela je info ploča i planinarski putokaz. Do sela se može doći automobilom dobrim makadamskim putom s Jadranske magistrale. BPS nastavlja lijevo kroz selo građenim putom između suhozida, prelazi preko blagog prijevoja Ljubuća na kojem je kapelica posvećena Gospi od Karmela, te se spušta prateći suhozide do Jadranske magistrale u selu Katići. Markacije 150m slijede magistralu prema zapadu do sela Rudine i skretanja planinarske staze prema prema sjeveru na makadamski put. Ovo je mjesto obilježeno planinarskim putokazom i pogodno za parkiranje automobila planinarima koji ne prolaze kompletan BPS već samo žele napraviti izlet do špilje Ričevice (1:30h) ili vrha Sv. Ilija (3h).
Iz Rudina BPS slijedi makadamski put uz napušteni kamenolom, prolazi kroz zaseok Podmeđine te se blago uspinjući lijepo građenom stazom nakon pola sata stiže na raskrižje na kojem se BPS spaja sa planinarskom stazom koja vodi do Ričevice i Sv. Ilije preko Baćinskih jezera (trasa Via Adriatice, u registru HPS-a pl.put 60).
BPS slijedi građenu stazu kroz napušteni zaselak Gornji Giljevići (Kolivrat) kojom se nakon pola sata stiže u Dobri dolac (360m). Tu BPS napušta građeni put i staza se pored grobova dvojici partizana stradalih u Drugom svjetskom ratu strmo penje markiranim bespućem do špilje Ričevice(525m), druge kontrolne tčke BPS-a. Od Dobrog dolca sve do vrha Sv. Ilija BPS prolazi teškim terenom i markiranim bespućem i nužna je povremena uporaba ruku!
50m prije Ričevice raskrižje je planinarskih putova obilježeno putokazom. S ovog mjesta pruža se lijep pogled na Baćinska jezera, Ploče i dolinu Neretve. Planinarska staza nastavlja markiranim bespućen preko sedla između vrhova Debele glave, po izohipsi obilazi dolac i uskoro prelazi preko građenog puta koji se spušta do zaselka Poca i Jadranske magistrale. Slijedi strmi uspon serpentinama po grebenu i teškom terenu do kote 707 i nastavno grebenom do vrha Sv. Ilija (BPS-KT3).
BPS od Sv ilije nastavlja dalje spušta se građenom stazom u dolac, obilazi vrh Zminjac(667m) te se spaja sa dobro građenim širokim putom kojim se u smjeru zapada uskoro stiže do raskrižja planinarskih putova. Tu planinari imaju mogućnost spusta u Gradac za jedan sat preko prijevoja Nove stine lijepom građenom stazom ili nastavka BPS-om preko vrha Plana s crkvicom Sv. Paškal (715m), prijevoja Gračke stine i planinarske kuće Adrion prema Grnčaniku (BPS-KT4).
Savjetuje se planinarima koji nastavljaju obilazak BPS-a od Grnčanika dalje prema Briškim stinama, Podačkom polju (BPS KT-5) i dalje do Parka prirode Biokovo da se prije kretanja na turu raspitaju o stanju markacija i prohodnosti planinarskih putova jer neke dionice nisu održavane ni markacije obnavljane dugi niz godina pa je orijentacija i prohodnost otežana.
Prije odlaska na planinarenje, važno je informirati se o stazi iz različitih izvora kao što su internet, knjige o planinarenju i savjeti lokalnih planinara. Kroz istraživanje se mogu dobiti vrijedne informacije o težini staze, vremenskim uvjetima i opasnostima koje treba imati na umu.
Na planinarenje je važno ponijeti dovoljno vode, jer tijelo gubi tekućinu, posebno na dužim stazama. Dehidracija može izazvati umor i vrtoglavicu, što otežava hodanje. Bolje je ponijeti više nego premalo, jer nikad ne znaš koliko ćeš zapravo trebati.
Mobitel mora biti potpuno napunjen prije polaska, jer ti može zatrebati za navigaciju ili hitne pozive. Na planini često nema signala, ali važno je imati bateriju ako zatreba. Pun mobitel pruža dodatnu sigurnost u nepredviđenim situacijama.
Provjera vremenske prognoze prije odlaska u planine ključna je za sigurnost. Loši vremenski uvjeti mogu značajno otežati hodanje ili čak postati opasni. Pravilno planiranje prema prognozi pomoći će ti da izbjegneš nevrijeme i opasnosti na stazi.
Poznavanje prve pomoći važno je jer se nezgode mogu dogoditi bilo kada u prirodi. Nošenje seta prve pomoći osigurava da si spreman za manje ozljede, poput ogrebotina ili žuljeva. U hitnim situacijama, osnovno znanje prve pomoći može spasiti živote dok ne stigne stručna pomoć.
