Babina gomila iz Desana (Šišin)

Rujnica je gora smještena u središtu Neretvanske krajine. Viša od okolnih brda i vidljiva iz svih neretvanskih mjesta najčešće je odredište neretvanskih planinara. Smatra se krajnjim jugoistočnim dijelom Biokova jer prate isti pravac i dinarski smjer pružanja sjeverozapad-jugoistok, a njihovi su grebeni dijelom prekinuti prostranim poljem Jezero između Ploča i Vrgorca. Najviši vrh Rujnice je Babina gomila na 735 m. Duž glavnog grebena Rujnice nižu se vrhovi Divojačka Gomila (419 m), Ilica (691 m), Ježevac (627 m), Babina gomila, Velika Rujnica (620 m), Jerebinka (610 m), Varda (518 m), Mala Rujnica (598 m), Kablina (450 m) i Bobalj (286 m). Na Rujnici je nekoliko građenih Ruskih putova, a najpoznatiji je iz Desana od crkve Sv. Nikole preko Vigure do vojarne pod vrhom Ježevac gdje je u Prvom svjetskom ratu bila austrougarska vojarna. Putovi su dobili ime po ruskim zarobljenicima koji su ih gradili. Premda vrh Babine gomile nije naročito visok s njega se pruža prekrasni vidik na sve strane. Na zapadnom i sjeverozapadnom obzoru su brojni dojmljivi vrhovi Biokova: Sv. Ilija, Viter, Sokolić, V. Kapela/Sutvid, Kimet a Sv. Jure je na sjeverozapadu. Nastavno na zapad-sjeverozapadnom obzoru su zabiokovske planine: Mihovil, Matokit i Veliki Šibenik a ispred njih na Rujnici Divojačka gomila pa vrlo daleko granične planine Troglav i Kamešnica. Na sjever-sjeverozapadu nazire se hrbat daleke Velike Ljubuše, pa osobito visoka Vran planina, Čvrsnica, slijedi Čabulja, na sjever-sjeveroistočnim obzorom proteže se Prenj i nastavno Velež na sjeveroistoku. Velika Bjelašnica i planina Sitnica su na istoku. Slijedi Bjelasnica na jugoistoku, zatim bliža Velika žaba. U jugoistočnom smjeru na Rujnici su Mala Rujnica i Kablina. Na jug-jugoistoku su Ilijino brdo i Velika Orlica u BiH te Neprobić i V. Tmor u RH. Iza Opuzena su Rkalovac, Timor, Bovan, Orlovac, Rogoznik, Daska). Desno od Neretve u dubini je Desansko jezero a južnije dio luke Ploče. Na morskoj strani od jug-jugoistoka do zapada proteže se obzorom Pelješac. Iza Pelješca vidi se dio hrpta Mljeta a lijevo od pelješkog vrha Sv. Ilija vidimo mali dio Korčule. Na zapadu je daleki Vis a malo sjevernije je dio istočnoga Hvara.

Fotosfera

Tehnički opis staze

Početak pl. puta je u zaselku Šišin kod kapelice Gospe od Zdravlja na skretanju makadamskog puta. Ovo je dobro mjesto za parkiranje automobila i mjesto do kojeg može doći autobus. Put vodi po makadamu do raskrižja (oko 850 m), nastavlja po lijevom odvojku ravnomjerno se uspinjući , prolazi pored zgrade mjesnog vodovoda. Iza njega još oko 200 m pl. put vodi po kolnom putu do ruba crnogorične šume odnosno do oštrog lijevog  skretanja označenog usporednom i kružnom markacijom na rubnom kamenu. Nakon napuštanja kolnog puta pl. put vodi po kršu obraslom niskom makijom blago se uspinjući prema sedlu između vrhova Ježevac i Babina gomila. Približavanjem sedlu uspon postaje oštriji a teren obrašteniji makijom, visokom planikom i crnikom i rijetkim borovima. Neposredno nakon sedla je raskrižje gdje pl. put izlazi na širi građeni put, tzv. Ruski put, koji lijevo vodi još oko 300 m do ostataka nekadašnje vojarne pod vrhom Ježevac. Desno se nastavlja po Ruskom putu te za oko 15 minuta stiže do mjesta gdje se desno odvaja put na zapadni hrbat a nastavno i za vrh Babine gomile. Ruski put dalje vodi sjevernom padinom i zaobilazi Babinu gomilu. Put prema hrptu oštro se uspinje i za 20 minuta izlazi na hrbat i po njemu, blago se uspinjući, vodi do vrha.

Ova planinarska staza je u nadležnosti HPD Gledavac iz Metkovića, redovito je održavana a markacije su obnovljene 2022. godine.

Tehnički podaci

Dužina:  4.1km
Vrijeme uspona: 2.20h
Uspon: 760m
Kondicijska zahtjevnost: K2 – srednje teško (visinska razlika od 500 do 1000 m)
Tehnička zahtjevnost: T2 – srednje zahtjevno (povremena upotreba ruku za lagano penjanje)

*Tekst, fotografije i .gpx trag dijelom preuzeti s Geodetskog planinarskog portala (https://geopp.planinarski-portal.org/kt-gpo/281/)

 
Galerija
Planinari odgovorno

Informirajte se

Prije odlaska na planinarenje, važno je informirati se o stazi iz različitih izvora kao što su internet, knjige o planinarenju i savjeti lokalnih planinara. Kroz istraživanje se mogu dobiti vrijedne informacije o težini staze, vremenskim uvjetima i opasnostima koje treba imati na umu.

Voda

Na planinarenje je važno ponijeti dovoljno vode, jer tijelo gubi tekućinu, posebno na dužim stazama. Dehidracija može izazvati umor i vrtoglavicu, što otežava hodanje. Bolje je ponijeti više nego premalo, jer nikad ne znaš koliko ćeš zapravo trebati.

Mobitel

Mobitel mora biti potpuno napunjen prije polaska, jer ti može zatrebati za navigaciju ili hitne pozive. Na planini često nema signala, ali važno je imati bateriju ako zatreba. Pun mobitel pruža dodatnu sigurnost u nepredviđenim situacijama.

Vremenska prognoza

Provjera vremenske prognoze prije odlaska u planine ključna je za sigurnost. Loši vremenski uvjeti mogu značajno otežati hodanje ili čak postati opasni. Pravilno planiranje prema prognozi pomoći će ti da izbjegneš nevrijeme i opasnosti na stazi.

Prva pomoć

Poznavanje prve pomoći važno je jer se nezgode mogu dogoditi bilo kada u prirodi. Nošenje seta prve pomoći osigurava da si spreman za manje ozljede, poput ogrebotina ili žuljeva. U hitnim situacijama, osnovno znanje prve pomoći može spasiti živote dok ne stigne stručna pomoć.